Životni vijek ljudi širom svijeta se produžava. Danas većina pojedinaca može živjeti preko 60 godina, ili čak i starije. Broj i udio starije populacije u svakoj zemlji svijeta rastu.
Do 2030. godine, svaka šesta osoba na svijetu imat će 60 ili više godina. U tom trenutku, udio stanovništva starosti 60 ili više godina povećat će se s jedne milijarde u 2020. godini na 1,4 milijarde. Do 2050. godine, broj ljudi starosti 60 ili više godina udvostručit će se na 2,1 milijardu. Očekuje se da će se populacija ljudi starosti 80 ili više godina udvostručiti između 2020. i 2050. godine, dostigavši 426 miliona.
Iako je starenje stanovništva, poznato kao demografsko starenje, započelo u zemljama s visokim prihodima (kao što je Japan, gdje je 30% stanovništva već starije od 60 godina), sada su zemlje s niskim i srednjim prihodima te koje doživljavaju najveće promjene. Do 2050. godine, dvije trećine svjetske populacije starosti 60 godina ili više živjet će u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Objašnjenje starenja
Na biološkom nivou, starenje je rezultat akumulacije različitih molekularnih i ćelijskih oštećenja tokom vremena. To dovodi do postepenog pada fizičkih i mentalnih sposobnosti, povećanja rizika od bolesti i na kraju smrti. Ove promjene nisu ni linearne ni konzistentne, i samo su labavo povezane sa starošću osobe. Raznolikost koja se uočava među starijim osobama nije slučajna. Pored fizioloških promjena, starenje je obično povezano i sa drugim životnim tranzicijama, kao što su penzionisanje, preseljenje u prikladniji smještaj i smrt prijatelja i partnera.
Uobičajena zdravstvena stanja povezana sa starenjem
Uobičajena zdravstvena stanja među starijim osobama uključuju gubitak sluha, kataraktu i refrakcijske greške, bol u leđima i vratu, te osteoartritis, kroničnu opstruktivnu bolest pluća, dijabetes, depresiju i demenciju. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će istovremeno iskusiti više stanja.
Još jedna karakteristika starosti je pojava nekoliko složenih zdravstvenih stanja, često nazivanih gerijatrijskim sindromima. Obično su rezultat više osnovnih faktora, uključujući krhkost, urinarnu inkontinenciju, padove, delirij i dekubituse.
Faktori koji utiču na zdravo starenje
Duži životni vijek pruža mogućnosti ne samo starijim osobama i njihovim porodicama, već i cijelom društvu. Dodatne godine nude mogućnosti za bavljenje novim aktivnostima, kao što su kontinuirano obrazovanje, nove karijere ili dugo zanemarene strasti. Starije osobe također doprinose porodicama i zajednicama na više načina. Međutim, stepen u kojem se ove mogućnosti i doprinosi ostvaruju uveliko zavisi od jednog faktora: zdravlja.
Dokazi ukazuju na to da udio fizički zdravih osoba ostaje približno konstantan, što znači da se broj godina života proživljenih sa lošim zdravljem povećava. Kada bi ljudi mogli živjeti ove dodatne godine u dobrom fizičkom zdravlju i kada bi živjeli u podržavajućem okruženju, njihova sposobnost da rade stvari koje cijene bila bi slična onoj kod mlađih ljudi. Ako ove dodatne godine uglavnom karakteriziraju opadanje fizičkih i mentalnih sposobnosti, onda će utjecaj na starije osobe i društvo biti negativniji.
Iako su neke od zdravstvenih promjena koje se javljaju u starosti genetske, većina je posljedica fizičkog i društvenog okruženja pojedinaca - uključujući njihove porodice, susjedstva i zajednice, te njihove lične karakteristike.
Iako su neke promjene u zdravlju starijih osoba genetske, većina je posljedica fizičkog i društvenog okruženja, uključujući njihovu porodicu, susjedstvo, zajednicu i lične karakteristike, poput spola, rase ili socio-ekonomskog statusa. Okruženje u kojem ljudi odrastaju, čak i u fetalnoj fazi, u kombinaciji s njihovim ličnim karakteristikama, ima dugoročni utjecaj na njihovo starenje.
Fizičko i društveno okruženje mogu direktno ili indirektno uticati na zdravlje utičući na prepreke ili podsticaje za prilike, odluke i zdrave navike. Održavanje zdravih navika tokom cijelog života, posebno uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i prestanak pušenja, doprinose smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, poboljšanju fizičkih i mentalnih sposobnosti i odlaganju oslanjanja na njegu.
Podržavajuća fizička i društvena okruženja također omogućavaju ljudima da rade važne stvari koje mogu biti izazovne zbog opadajućih sposobnosti. Primjeri podržavajućih okruženja uključuju dostupnost sigurnih i pristupačnih javnih zgrada i prijevoza, kao i područja za pješačenje. Prilikom razvoja strategija javnog zdravstva za starenje, važno je uzeti u obzir ne samo individualne i okolišne pristupe koji smanjuju gubitke povezane sa starenjem, već i one koji mogu poboljšati oporavak, adaptaciju i socijalno-psihološki rast.
Izazovi u rješavanju problema starenja stanovništva
Ne postoji tipična starija osoba. Neki 80-godišnjaci imaju fizičke i mentalne sposobnosti slične mnogim 30-godišnjacima, dok drugi doživljavaju značajan pad u mlađoj dobi. Sveobuhvatne intervencije javnog zdravstva moraju se pozabaviti širokim spektrom iskustava i potreba starijih osoba.
Kako bi se suočili s izazovima starenja stanovništva, stručnjaci za javno zdravstvo i društvo moraju priznati i osporiti stavove zasnovane na dobi, razviti politike za rješavanje trenutnih i projiciranih trendova te stvoriti podržavajuće fizičko i socijalno okruženje koje omogućava starijim osobama da obavljaju važne stvari koje mogu biti izazovne zbog opadajućih sposobnosti.
Jedan primjer takvogPomoćna fizička oprema je lift za toaletMože pomoći starijim osobama ili osobama s ograničenom pokretljivošću da se suoče s neugodnim problemima prilikom odlaska u toalet. Prilikom razvoja strategija javnog zdravstva za starenje, važno je uzeti u obzir ne samo individualne i okolišne pristupe koji smanjuju gubitke povezane sa starenjem, već i one koji mogu poboljšati oporavak, prilagodbu i socijalno-psihološki rast.
Odgovor SZO-a
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je period 2021-2030. Decenijom zdravog starenja UN-a i pozvala Svjetsku zdravstvenu organizaciju da predvodi njenu provedbu. Decenija zdravog starenja UN-a je globalna saradnja koja okuplja vlade, civilno društvo, međunarodne organizacije, stručnjake, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor kako bi preduzeli 10 godina koordinirane, katalitičke i zajedničke akcije za promociju dužeg i zdravijeg života.
Decenija se zasniva na Globalnoj strategiji i akcionom planu SZO o starenju i zdravlju i Madridskom međunarodnom akcionom planu Ujedinjenih nacija o starenju, podržavajući postizanje Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine i Ciljeva održivog razvoja.
Decenija zdravog starenja UN-a (2021-2030) ima za cilj postizanje četiri cilja:
Promijeniti narativ i stereotipe o starenju;
Stvaranje podržavajućeg okruženja za starenje;
Pružanje integrirane zdravstvene zaštite i primarnih zdravstvenih usluga za starije osobe;
Poboljšati mjerenje, praćenje i istraživanje zdravog starenja.
Vrijeme objave: 13. mart 2023.
