Životni vijek ljudi diljem svijeta se produljuje. Danas većina pojedinaca može živjeti preko 60 godina ili čak i više. Veličina i udio starije populacije u svakoj zemlji svijeta rastu.
Do 2030. godine, svaka šesta osoba na svijetu bit će u dobi od 60 ili više godina. U to vrijeme, udio stanovništva u dobi od 60 ili više godina povećat će se s jedne milijarde u 2020. na 1,4 milijarde. Do 2050. godine broj ljudi u dobi od 60 ili više godina udvostručit će se na 2,1 milijardu. Očekuje se da će se broj ljudi u dobi od 80 ili više godina udvostručiti između 2020. i 2050. godine, dosegnuvši 426 milijuna.
Iako je starenje stanovništva, poznato kao demografsko starenje, započelo u zemljama s visokim dohotkom (kao što je Japan, gdje je 30% stanovništva već starije od 60 godina), sada su zemlje s niskim i srednjim dohotkom te koje doživljavaju najveće promjene. Do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva u dobi od 60 godina ili više živjet će u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Objašnjenje starenja
Na biološkoj razini, starenje je rezultat nakupljanja različitih molekularnih i staničnih oštećenja tijekom vremena. To dovodi do postupnog pada fizičkih i mentalnih sposobnosti, povećanja rizika od bolesti i na kraju smrti. Ove promjene nisu ni linearne ni konzistentne te su samo labavo povezane s dobi osobe. Raznolikost uočena među starijim osobama nije slučajna. Osim fizioloških promjena, starenje je obično povezano s drugim životnim prijelazima, poput umirovljenja, preseljenja u prikladniji smještaj i smrti prijatelja i partnera.
Uobičajena zdravstvena stanja povezana sa starenjem
Uobičajeni zdravstveni problemi među starijim osobama uključuju gubitak sluha, kataraktu i refrakcijske pogreške, bolove u leđima i vratu te osteoartritis, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dijabetes, depresiju i demenciju. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će istovremeno iskusiti više stanja.
Još jedna karakteristika starije dobi je pojava nekoliko složenih zdravstvenih stanja, često nazivanih gerijatrijskim sindromima. Obično su rezultat više temeljnih čimbenika, uključujući krhkost, urinarnu inkontinenciju, padove, delirij i dekubituse.
Čimbenici koji utječu na zdravo starenje
Dulji životni vijek pruža prilike ne samo starijim osobama i njihovim obiteljima, već i cijelom društvu. Dodatne godine nude prilike za bavljenje novim aktivnostima, poput kontinuiranog obrazovanja, novih karijera ili dugo zanemarenih strasti. Starije osobe također doprinose obiteljima i zajednicama na više načina. Međutim, stupanj u kojem se te prilike i doprinosi ostvaruju uvelike ovisi o jednom čimbeniku: zdravlju.
Dokazi upućuju na to da udio fizički zdravih pojedinaca ostaje otprilike konstantan, što znači da se broj godina života s lošim zdravljem povećava. Kad bi ljudi mogli živjeti te dodatne godine u dobrom fizičkom zdravlju i kad bi živjeli u podržavajućem okruženju, njihova sposobnost da rade stvari koje cijene bila bi slična onoj kod mlađih ljudi. Ako te dodatne godine uglavnom karakteriziraju opadanje fizičkih i mentalnih sposobnosti, tada će utjecaj na starije osobe i društvo biti negativniji.
Iako su neke od zdravstvenih promjena koje se javljaju u starijoj dobi genetske, većina ih je posljedica fizičkog i društvenog okruženja pojedinaca - uključujući njihove obitelji, susjedstva i zajednice te njihove osobne karakteristike.
Iako su neke promjene u zdravlju starijih osoba genetske, većina ih je posljedica fizičkog i društvenog okruženja, uključujući njihovu obitelj, susjedstvo, zajednicu i osobne karakteristike, poput spola, rase ili socioekonomskog statusa. Okruženje u kojem ljudi odrastaju, čak i u fetalnoj fazi, u kombinaciji s njihovim osobnim karakteristikama, ima dugoročni utjecaj na njihovo starenje.
Fizičko i društveno okruženje može izravno ili neizravno utjecati na zdravlje utječući na prepreke ili poticaje za prilike, odluke i zdrave navike. Održavanje zdravih navika tijekom cijelog života, posebno uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, doprinosi smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, poboljšanju fizičkih i mentalnih sposobnosti te odgađanju ovisnosti o skrbi.
Podržavajuća fizička i društvena okruženja također omogućuju ljudima da čine važne stvari koje mogu biti izazovne zbog opadajućih sposobnosti. Primjeri podržavajućih okruženja uključuju dostupnost sigurnih i pristupačnih javnih zgrada i prijevoza, kao i područja za pješake. Pri razvoju strategija javnog zdravstva za starenje važno je uzeti u obzir ne samo individualne i okolišne pristupe koji smanjuju gubitke povezane sa starenjem, već i one koji mogu poboljšati oporavak, prilagodbu i socijalno-psihološki rast.
Izazovi u rješavanju problema starenja stanovništva
Ne postoji tipična starija osoba. Neki 80-godišnjaci imaju fizičke i mentalne sposobnosti slične mnogim 30-godišnjacima, dok drugi doživljavaju značajan pad u mlađoj dobi. Sveobuhvatne intervencije javnog zdravstva moraju se pozabaviti širokim rasponom iskustava i potreba starijih osoba.
Kako bi se suočili s izazovima starenja stanovništva, stručnjaci za javno zdravstvo i društvo moraju priznati i osporiti dobne stavove, razviti politike za rješavanje trenutnih i projiciranih trendova te stvoriti podržavajuće fizičko i društveno okruženje koje omogućuje starijim osobama da obavljaju važne stvari koje mogu biti izazovne zbog smanjenih sposobnosti.
Jedan primjer takvogpotporna fizička oprema je dizalo za WCMože pomoći starijim osobama ili osobama s ograničenom pokretljivošću da se suoče s neugodnim problemima prilikom odlaska na WC. Pri razvoju strategija javnog zdravstva za starenje važno je uzeti u obzir ne samo individualne i okolišne pristupe koji smanjuju gubitke povezane sa starenjem, već i one koji mogu poboljšati oporavak, prilagodbu i socijalno-psihološki rast.
Odgovor WHO-a
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je razdoblje 2021.-2030. Desetljećem zdravog starenja UN-a i pozvala Svjetsku zdravstvenu organizaciju da predvodi njegovu provedbu. Desetljeće zdravog starenja UN-a globalna je suradnja koja okuplja vlade, civilno društvo, međunarodne organizacije, stručnjake, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor kako bi poduzeli 10 godina koordiniranog, katalitičkog i zajedničkog djelovanja za promicanje duljeg i zdravijeg života.
Desetljeće se temelji na Globalnoj strategiji i akcijskom planu SZO-a o starenju i zdravlju te Madridskom međunarodnom akcijskom planu Ujedinjenih naroda o starenju, podupirući postizanje Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i Ciljeva održivog razvoja.
Desetljeće zdravog starenja UN-a (2021.-2030.) ima za cilj postići četiri cilja:
Promijeniti narativ i stereotipe o starenju;
Stvoriti podržavajuće okruženje za starenje;
Pružati integriranu skrb i primarne zdravstvene usluge za starije osobe;
Poboljšati mjerenje, praćenje i istraživanje zdravog starenja.
Vrijeme objave: 13. ožujka 2023.
